Koncentracija polenovih zrna u porastu
Koncentracija polenovih zrna u padu
Koncentracija polenovih zrna na istom nivou
Nema polena



Saznajte o alergenim biljkama




POLEN...

 

polenPolen biljaka je za čovjeka jedan od najznačajnijih alergena u vazduhu. Polenova zrna kod više od 20 posto ljudske populacije (svaki peti čovjek) izazivaju alergijske reakcije (bronhitis, konjuktivitis, dermatitis, polensku kijavicu), dok u slučaju dugotrajnog i višegodišnjeg izlaganja visokim koncentracijama jedan dio ljudske populacije obolijeva od hroničnog bronhitisa i bronhijalne astme. Zagađenje vazduha u urbanim, industrijskim sredinama doprinosi pojačanom alergijskom djelovanju aeropolena. Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da će različite vrste alergijskih reakcija kod ljudi biti bolest savremenog čovječanstva u 21 vijeku.

 


METODOLOGIJA I NAČIN RADA

 

Alergeni polen suspendovan u vazduhu sakuplja se kontinuirano standardnom volumetrijskom metodom (Hirst, 1952). Uzorkovanje se vrši kontinuirano u trajanju od sedam dana, u specijalnim uređajima tzv. „klopkama“. Uređaj obuhvata uticaje u vazduhu, respektivno, 30 - 50 km u prečniku. Iz sedmodnevnog uzorka u skladu sa EN 16868:2019 standardnom sačinjavaju se dnevni uzorci u laboratoriji, koji se potom mikroskopiraju. Vrši se identifikacija i broji polen 27 biljnih vrsta: lijeska, jova, čempresi/tise, brijest, topola, bukve, javor, vrba, jasen, breza, grab, platan, orah, hrast, borovi, maslina, živica, konoplja, trave, lipa, bokvica, kisjelica, koprive, štirovim, pelin, ambrozija. 

Na osnovu koncentracije polenovih zrna izrađuje se izvještaj „semafor”. U izvještaju se prikazuju koncentracije polenovih zrna u bojama, prema skali koja se klasificira kao: bijela (odsustvo polena), zelena (niska koncentracija), žuta (srednje visoka koncentracija), narandžasta (visoka koncentracija) i crvena (jako visoka koncentracija). Skala boja pokazuje i mogućnost za pojavu simptoma alergijskih reakcija kod ljudi i to od  bijele boje (bez simptoma) do crvene (gotovo sve osobe sa bilo kojiom osjetljivošću na aeroalergene razvit će simptome alergijske reakcije, a vrlo osjetljive osobe mogu imati vrlo izražene simptome alergijske reakcije). Broj polenovih zrna u kubnom metru vazduha koji uzrokuje tegobe kod većine bolesnika, nije isti za sve grupe polena, granične vrijednosti koncentracija polena za drveća, trave i korov su različite. 
 

Mjerenja obuhvataju tri sezone cvjetanja:
• Sezona cvjetanja drveća 
• Sezona cvjetanja trava 
• Sezona cvjetanja korova

 

Preporuke za prevenciju polenskih alergija


informisati se o koncetraciji i vrsti alergenog polena na sajtu Agencije www.polen.org.me
izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena;
za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše, jer su tada koncentracije polena u vazduhu najniže;
nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući oprati ruke, istuširati se, oprati kosu i presvući odjeću;
ne sušiti veš u dvorištu i na terasi u periodu kada su najveće koncentracije (mokar veš sakuplja polen);
prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće koncentracije polena;
nositi sunčane naočare i šešire tokom dana;
četkati i prati kućne ljubimce, jer oni takođe skupljaju polen;
boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima;
redovno uređivati svoje okućnice i travnjake;
izbjegavati šetnju pored i kroz mjesta koja su obrasla sa korovom;
redovno uzimati terapiju propisanu od strane ljekara.
 

 


Koncentracija alergenog polena u vazduhu se mjeri više od 20 godina u Evropi uređajima tzv. "klopkama" za polen.
Jedno mjerno mjesto reprezentuje teritoriju od 30 do 50km u prečniku, u zavisnosti od orografije terena. Danas u zemljama Evropske unije postoje veoma razgranate mreže stanica za praćenje koncentracije polena.
Presudnu ulogu u nastanku osjetljivosti na polene ima genetska predispozicija (35-70%).
Mutacije na više genskih lokusa na hromozomima 5, 6, 7, 11, 12, 14, 16 i 33 uslovljavaju atopiju, odnosno skretanje Th limfocita od nealergijskog fenotipa I ka alergijskom fenotipu II, uz povećanu produkciju antitijela klase IgE, što dovodi do senzibilizacije organizma na određene antigene, među njima i polene.
Pojava simptoma alergijskih reakcija zavisi i od alergenosti polenovog zrna i njihove koncentracije u vazduhu. Tabela prikazuje biljne vrste čiji se polen prati i njegova alergenost.

PREUZMI TABELU