Mjerne satnice za polen u Crnoj Gori





Veza sa meteorološkim uslovima

 

Prisustvo polena u vazduhu uslovljeno je vegetacijom koja je za svako područje specifična i meteoroloških prilikama određenog područja.

Meterološki parametri imaju dvostuku ulogu odnosno dejstvo na stanje koncentracije polena.

Primarno dejstvo meteoroloških faktora ogleda se u tome što određuju vrste biljaka koje proizvode polen, dužinu vegetacionog perioda, početak i kraj cvjetanja, kao i trenutak oslobađanja polena u atmosferu. Temperatura i vlažnost određuju trenutak kada će doći do „eksplozije“ polenskih kesica iz kojih će se izvršiti produkcija polena u vazduh.

Sekundarno dejstvo nastupa nakon disperzije polenskih čestica u vazduh. Od tog trenutka njihova sudbina je u „rukama“ meteoroloških uslova.  Njihovo dalje raznošenje, disperzija u vazduhu, vertikalni transport i transport na veće udaljenosti biće određeno stanjem vjetra i stabilnosti atmosfere, zatim padavina, mogućnost suvog gravitacionog taloženja (stanje bez vjetra). Dakle meteorloški uslovi koji djeluju istovremeno i kompleksno izvršiće homogenizaciju tj. popunjavanje jednog klimatskog prostora određenom koncentracijom polena. Dakle i na mjestima gdje se ne vrši produkcija polena meteorološki uslovi učiniće da čitav jedan klimatski kompleks bude „kontaminiran“ polenskim sadržajem.

 

MJERNE STANICE:

Podgorica

Nikšić - nije u funkciji

Mojkovac

Tivat- nije u funkciji

Bar

 

Sa ovih pet lokacija maksimalna pokrivenost kreće se do oko 71% teritorije Crne Gore.  Kada se uzmu dva najznačajnija faktora, faktor gustine naseljenosti stanovništva, odnosno broj ljudi koji će biti izložen dejstvu polena i klimatski uslovi koji determinišu maksimalnu potencijalnu produkciju polena,  ove lokacije su od primarnog značaja. Naravno da i druge lokacije zaslužuju pažnju kao što su čitav dio Polimlja, Pljevlja, Žabljak (sa Nacionalnim parkom Durmitor gdje u vegetacionom periodu povećan broj ljudi /turistička sezona i teritorija Plužina). Ali, ove lokacije možemo svrstati kao lokacije od sekundarnog značaja na kojima će se u budućoj fazi – fazi proširivanja mreže za praćenje koncentracije polena suspendovanog u vazduhu uspostaviti redovan monitoring koncentracije polena.


Koncentracija alergenog polena u vazduhu se mjeri više od 20 godina u Evropi uređajima tzv. "klopkama" za polen.
Jedno mjerno mjesto reprezentuje teritoriju od 30 do 50km u prečniku, u zavisnosti od orografije terena. Danas u zemljama Evropske unije postoje veoma razgranate mreže stanica za praćenje koncentracije polena.
Presudnu ulogu u nastanku osjetljivosti na polene ima genetska predispozicija (35-70%).
Mutacije na više genskih lokusa na hromozomima 5, 6, 7, 11, 12, 14, 16 i 33 uslovljavaju atopiju, odnosno skretanje Th limfocita od nealergijskog fenotipa I ka alergijskom fenotipu II, uz povećanu produkciju antitijela klase IgE, što dovodi do senzibilizacije organizma na određene antigene, među njima i polene.
Pojava simptoma alergijskih reakcija zavisi i od alergenosti polenovog zrna i njihove koncentracije u vazduhu. U tabeli su prikazane biljne vrste čiji se polen prati i njegova alergenost.

PREUZMI TABELU